Nakon dugo najavljivane porezne reforme stigli su i dani njezine provedbe. Programeri su nadograđivali programe, računovođe su išle na seminare i čitali o izmjenama, a radnici i poslodavci su s nestrpljenjem čekali da vide koliko povećanje plaća će radnici dobiti. Oni s najmanjim primanjima tj. ispod 1.300,00 eura bruto najviše su se radovali jer njima porezna reforma donosi najveće povećanje.
S prvim radnim danom u 2024. god. krenuli su i prvi obračuni plaća. Kao što već znamo, povećan je osobni odbitak, ukinuti su prirezi pa su gradovi/općine sami odredili novu stopu poreza na dohodak, a radnici koji imaju do 1.300,00 eura bruto plaću imaju pravo koristiti olakšicu za MIO I. stup.
Sam postupak prikupljanja podataka za obračun plaće čak ni na prvu ne zvuči lako, a u stvarnosti je uistinu težak kao i sam obračun plaće. Način obračuna plaće ovisi o tome ima li radnik manje od 1.300,00 eura bruto, radi li kod više poslodavaca, da li je dostavljena izjava svim poslodavcima o broju poslodavaca i ukupnom iznosu bruto plaća, mogu li se preuzeti podaci s PU i sl. Najispravnija opcija je koristiti podatke s ePorezne, ali nažalost podaci na ePoreznoj nisu bili dostupni prvih dana u mjesecu pa su se mnogi odlučili koristiti izjave svojih radnika kako bi mogli isplatiti plaće radnicima kao i inače na početku mjeseca. Poslodavci su bili svjesni da oni s najmanjim primanjima koji imaju pravo koristiti ovo umanjenje ne mogu čekati da proradi sustav jer im je plaća potrebna kako bi prehranili obitelj stoga su se odlučili na isplatu plaća. Do problema dolazimo zbog nerazumijevanja/neznanja radnika koji su zaboravili da su radili neki dodatni posao ili možda ne znaju da im drugi poslodavac isplaćuje veću plaću od one navedene u ugovoru pa su možda dostavili netočnu izjavu i sl.. Opcija obračuna plaće po izjavi radnika nije izbor računovođa jer iz iskustva znamo da to može dovesti do pogrešnog obračuna plaća i naknadnih ispravaka koji će zahtijevati dodatno vrijeme i resurse.
Ono najbitnije je koliku korist su radnici dobili s novom poreznom reformom. U sljedećim primjerima možete vidjeti koliko su iznosili dohodak i neto plaća u 2023. godini, a koliko u 2024. godini kad se primjeni porezna reforma na primjeru radnika koji živi u Rijeci.
Izračuni su rađeni za radnika bez uzdržavanih članova i za radnike koji imaju jedno ili dvoje uzdržavane djece. U 2023. niža stopa poreza iznosila je 20% a viša 30% na razini cijele države, prirez u gradu Rijeci bio je 13%. U 2024. godini, prirez je ukinut a niža stopa poreza u gradu Rijeci porasla je na 22,4%, a viša na 33,6%.
Tablica 1 prikazuje da je radniku bez uzdržavanih članova prijavljenom na minimalnu bruto plaću od 700,00 eura u 2023. godini isplaćivano 553,42 eura neto, a u siječnju 2024. godine za isti bruto iznos isplaćena mu je neto plaća u iznosu od 594,92 eura. Iz toga je vidljivo da je isti radnik u siječnju 2024. godine dobio 41,50 eura veći neto iznos. Odnosno, došlo je do povećanja neto iznosa za 7,50% zahvaljujući poreznoj reformi (ukidanje prireza, nova porezna stopa od 22,4% i novi iznos osobnog odbitka). U ovom slučaju dohodak je u 2024. godini porastao za 8,04%, tj. 45,00 eura. Kod radnika koji imaju jedno ili dvoje uzdržavane djece, dohodak i neto iznos su porasli za 8,04% tj. 45,00 eura.
U tablici 2 prikazan je izračun za bruto iznos plaće od 888,67 eura, što je minimalna direktorska plaća. U siječnju 2024. godine dohodak porastao za 4,34%, a neto iznos plaće za 4,60 %, odnosno 30,82 eura kod onih radnika koji nemaju uzdržavanih članova. Kod radnika koji imaju jedno ili dvoje uzdržavane djece neto iznos je porastao za 30,85 eura, odnosno 4,34%.
U tablici 3 vidimo da je zaposlenicima bez uzdržavanih članova koji primaju prosječnu plaću dohodak ostao nepromijenjen, a neto plaća porasla za 0,71%, odnosno 8,06 eura. Kod zaposlenika koji imaju jedno uzdržavano dijete, neto plaća je porasla za 18,29 eura (1,55%). Također vidimo porast neto plaće i kod zaposlenika s dvoje uzdržavane djece u iznosu od 31,10 eura (2,47%).
Tablica 4 prikazuje izračun plaće za bruto iznos od 2.000,00 eura. Kao i kod prosječne plaće, dohodak je ostao nepromijenjen, dok je neto iznos porastao 0,64 %, odnosno 8,66 eura kod zaposlenika koji nemaju uzdržavanih članova. Kod radnika koji imaju jedno uzdržavano dijete, došlo je do porasta neto plaće od 1,34%, odnosno 18,89 eura. Ako radnik ima dvoje uzdržavane djece porast je 2,13%, odnosno 31,70 eura.
Tablica 5 prikazuje izračun plaće za bruto iznos plaće od 6.000,00 eura. S obzirom da se i ovdje radi o iznosu bruto plaće veće od 1.300,00 eura, dohodak se nije mijenjao.
Ono što u ovom primjeru valja primijetiti je da iako su stope poreza povećane, neto iznos je ipak porastao za 1,13 %, odnosno 43,06 eura zbog ukidanja prireza i povećanja osobnog odbitka. Ako zaposlenik ima uzdržavane članove porast je nešto manji i iznosi 0,81% (31,53 eura) za jedno uzdržavano dijete, odnosno 0,96% (38,10 eura) za dvoje uzdržavane djece.
Na ovom primjeru vidi se i prelazak u viši porezni razred ukoliko radnik nema uzdržavanih članova, odnosno prelazak praga porezne osnovice od 4.200,00 eura.
Analizom prikazanih primjera o povećanju plaća imamo uvid u kompleksnost i različite perspektive ove porezne reforme. Jasno je da različite kategorije zaposlenika doživljavaju različita povećanja. Najveći postotak povećanja dobit će oni s najnižim plaćama, kako se iznosi plaće povećavaju, tako i postotak povećanja pada, na prosječnoj plaći je ispod 1%, odnosno manji od 10 eura.
Radnicima s najnižim primanjima (do 800,00 €) dohodak je porastao između 6 do 8%, što se odnosi na oko 100.000 radnika odnosno 6% zaposlenih (prema podacima Ministarstva rada za listopad 2023. godine). Zaposlenicima koji primaju prosječnu plaću dohodak je ostao nepromijenjen, a neto plaća zaposlenika u Rijeci koji nema uzdržavanih članova je porasla za 8,06 eura. Ukoliko uzmemo u obzir da minimalne plaće nisu dovoljne za dostojan život i da ovo povećanje jedva prati stopu inflacije postavlja se pitanje efikasnosti ovakve reforme. Dodajmo tome i da su službe opet podbacile, Porezna uprava nije na vrijeme bila spremna pružiti potrebnu podršku a sama reforma nije donijela niti pojednostavljenje poreznog sustava niti smanjenje administracije.
Sve u svemu, u
Hrvatskoj ništa novo…
